Sistema Patriarkal Desvaloriza Feto iha Timor Leste

Husi: Edna

Prosesu desevolvimentu iha Timor-Leste presija envolve ema hotu-hotu nia partisipasaun, liu-liu envolvimentu feto ho mane iha prosesu konstrusaun de estadu iha nasaun ne’ebe mak foin ukun-an iha 2002. Partipasaun feto importante tebes tanba hare husi aspeitu istoria nomos direitu umanus, ita bele hare husi historia Timor nian ne’ebe maka feto barak luta ba ukun rasik Aan ida ne’e, liu-liu feto barak hetan violasaun oin-oin iha tempu ne’eba. Ita bele temi hanesan Beatriz, Maria Tapo no sira seluk ne’ebe maka luta ba ukun rasik aan ida ne’e.

Depois Timor-Leste ukun-an besik dekada ida ona, feto barak maka kontinua hetan diskriminasaun, violensia domestica no moris ho status sosial desigualidade. Alende sai sub-ordona, feto sira mos lahetan oportunidade barak hodi sai decision maker ka foti decisaun, hahu’u husi desizaun iha familia, kultura, no iha vida sosial no politika, liu-liu iha sosiedade Timor-Leste. Hare husi realidade ne’ebe mak esklui feto sira iha area oin-oin, ezklusaun no diskriminasaun ne’ebe maluk feto sira enfrenta, asuntu hirak nee rekonese mos nudar parte husi direitus umanus fundamental no direitu konstitusional.

Iha Deklasaun Universal Direitus Umanus (DUDU), artigo 1 hateten katak ema hotu-hotu moris livre no iha dignidade no direitu hanesan, no iha Artigo 2 mos hateten katak ema hotu nia direitu hanesan la hare ba nia rasa, kulit, seksu, relijiaun, politika ka hanoin ne’ebe maka la hanesan, bazeia mos ba igualidade entre feto ho mane. Alende hakerek iha DUDU nudar hanesan soft law, iha konvensaun Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women. (CEDAW) ne’ebe Timor-Leste ratifika ona iha 2013. Konvensaun ida ne’e hatuur protesaun especifiku ba direitu feto inklui presija rensponsabiliade husi Estadu Timor-Leste atu proteje, respeita no hakonu direitus sira ne’ebe hatuur iha konvensaun ne’e. Nune’e mos tuir Konstituisaun Republika Domokratika Timor-Leste (KRDTL) iha artigo 17 hakerek ho klaru katak feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, kultura, sosial, ekonomia, no politika nia laran.

Bazeia ba enkuadramentu legal sira ne’ebe Timor-Leste aplika, iha parte seluk husi prespektiva ba politika nasional ba igualidade genero mai ho nia metas oin-oin maka hanesan atu elimina kualker forma diskriminasaun kontra feto no labarik feto sira hotu iha fatin ne’ebe deit, halo mos reforma atu feto sira iha direitu hanesan ba rekursu sira no mos asesu ba propriedade no kontrolu ba rai, forma propriedade sira seluk, servisu finanseiru Eransa ou patrimoniu, no rekursu natural sira bazeia ba lejizlasaun nasional sira.

Mesmu instrumentu legal, komitmentu politika no hare husi aspeitu historia ukun rasik-an, partisipasaun feto hatuur ona iha implementasaun konstrusaun de estadu, maibe iha pratika, realidade hatudu katak maluk feto sira sei enfrenta problema oi-oin, liu-liu kona-ba oportunidade igual atu foti decisaun iha nivel familia no komunidade nia laran, feto sira mos enfrenta diskriminasaun no violasaun oi-oin. Asuntu hirak ne’e sai dezafius boot, no fator ne’ebe kontribui ba diskriminasaun ba maluk feto sira mak sistema patriarkal ne’ebe sei buras iha Timor-Leste, no fo impaktu negativu maka’as ba maluk feto sira atu goja sira nia direitu.

Sistema patriarkal iha Timor-Leste

Sistema patriarkal hanesan sistema sosial ne’ebe sai hanesan parte tradisaun iha kuaje teritoriu Timor-Leste tomak, sistema ne’e fo vantajen no privilejiu ba mane sira ho posizaun a’as ka iha poder hodi ukun iha uma laran no iha sosiedade. Iha kultura patriarkal mos mosu sistema ne’ebe hanaran “kaben tama no kaben sai”. Maioria iha kultura parte lorosa’e nian ho sistema kaben sai, wainhira feto ida hola mane tenke sai husi uma atu ba mane nia uma dala barak mane nia familia ezizi feto sira tenke hatene hatene kaer serbisu uma laran, halo tais,  no tenke iha oan, maibe dala barak feto la halo tuir ou la hatene entaun feto sira sempre rona liafuan husi familia no sosiedade. Ho pratika lisan hanesan ne’e fo kbi’it boot ba mane nudar asume privilejiu ho estrata sosial ho poder sosial boot, ho forsa ida ne’e sira kontrola feto sira moris, liu-liu iha uma laran nomos iha komunidade nia moris.

Bazeia ba relatorio UNIFEM (2006) katak iha estrata sosial mane sira iha previlejiu atu tuur iha pozisaun ne’ebe hirarkia A’as tamba mane konsidera nudar kontinuadaor lisan jerasaun tuir mai, tamba ida ne’e iha cultura Timor ho hirarkia patriarkal en temos cultura no lisan.

Sistema patriarkal ho poder privileijiu ba mane sira ne’e husi uma laran nomos iha sosiedade nia le’et. Ezemplu, hahu’u husi edukasaun iha uma laran ka iha familia nia laran, dala barak ita hare inan aman fo prioridade liu ba oan mane hodi estuda, kontinua eskola iha nivel universitariu no iha oportunidade barak liu ba sira nia oan-mane duke ba oan feto. Pratika ne’e mosu ho argumentu simples, sosiedade Timor-Leste dala barak ho hanoin hanesan nee, fo oportunidade ba oa-an mane tanba sira mak sei kontinua jerasaun uma laran nian, sira mak kontinua sira nia-aman nia ain fatin iha knua ida, uma lisan ida. Ho rajaun ida ne’e dala barak mosu statementu ka liafuan sira hanesan tuir mai ne’e.

 “Diak liu haruka deit oan-mane ba eskola, feto ba eskola bo’ot mos sei fila fali ba servisu iha dapur, ka halo servisu feto nian. Nune’e mos, se oan feto sira ne’e kuandu ba eskola, aban bainrua hola mane, sira sei sai no ba hela iha mane nia familia, sira ne’e sei hamutuk ho nia laen no sei tau matan ba sira nia laen nia familia”.

Argumentu ne’ebe mensiona iha leten sai diskusaun no liaguajen publiku iha komunidade Timor-Leste nia le’et, liu-liu iha sistema lisan patriarkal ne’ebe kuandu mane hola feto, nia fe’en mai tama iha uma lisan mane nian, no kuandu feto hola mane, nia sei ba hamutuk ho nia laen ho nia familia.

Ho kondisaun hirak ne’e halo feto sira prejudika karakter feto hodi tau nia-an nudar realidade moris ne’ebe sira tenke simu. Sira mos konsidera-an katak sira nia moris maka hanesan ne’e ona no sira simu hotu saida maka akontese ba sira nia-an, moris mai ho destinu hanesan feto tenke simu realidade hirak ne’e.

Aleinde buat hirak ne’e sai realidade, akontese iha Timor-Leste, iha nasaun seluk hanesan nasaun vizinu Indonesia mos akontese pratika sistema sosial ho tradisaun patriarkal ne’ebe boot tebes. Iha opiniaun publiku hato’o husi Najwa Shihab, nudar presenter media no orador publiku iha Indonesia, nia argumenta katak feto ne’e multifunsaun, feto ne’e bele servisu hanesan jornalista, servisu iha kantor, servisu sai profesora, sai mos dona casa. Maibe realidade iha komunidade nia le’et, feto barak mak seidauk iha oportunidade igual no maluk feto ladun partisipa tanba iha limitasaun ka sistema sosial ne’ebe mak satan sira nia liberdade. Husi hanoin ida ne’e ita liga mos ba ita nia moris lor-loron nian katak realidade feto sira ne’e multifunsaun, nia bele servisu iha govenu, nia bele asume servisu hanesan Polisia, FDTL, Mekanika, Doutora, Mesta, Journalista no kargu oi-oin ne’ebe dala barak sosiedade Timor-Leste hanoin katak kargu ka profisaun sira ne’e ba deit mane sira maibe feto sira laiha kbi’it ka merese atu halo profisaun hirak ne’e, no feto sira nia kna’ar mak sai nudar inan, nudar feen hodi servi nia uma laran.

Diskriminasaun oin-oin ne’ebe maluk feto no labarik feto  sira infrenta

Iha sosiedade Timor-leste, realidade hatudu katak feto sira nia moris sempre nakonu ho esperensia moruk, liu-liu pratika diskriminasaun bo’ot akontese iha familia no sosiedade nia le’et. No dala barak violensia mosu tanba deit mane sira uja nia privileijiu no forsa patriarkal hasoru feto sira.

Mane ho nia forsa uja hodi hasoru feto sira no dala barak buat hirak ne’e bele kontribui ba diskriminasaun no violensia oin-oin ne’ebe feto sira sempre hetan iha familia, sosiedade, liu-liu violensia domestika, violensia fizika, violensia psikologia, violensia sexual. Husi hanoin hirak ne’e mane sempre hanoin katak nia maka superior liu ka bai-bain sira asume-an hanesan, “hau ne’e mane” ne’ebe hatudu katak sira mak foti decisaun, sira mak kontrola no sira mak domina iha aspeitu hotu-hotu.

Mane sira dala barak rasionaliza sira nia argumentu wainhira nia feen ka parseiru ka familia laran, sira bele halo agresaun fiziku hanesan baku ka ba’asa  feto tuir nia hakarak ka tuir nia gostu no balu mos hanoin katak halo violensia hasoru feto ne’e normal atu nune’e feto sira bele hatene servisu, hatene halo servisu uma laran liu-liu servi   mane nia familia. Kultura no pratika uja poder patriarkal, privilieiju nudar mane no kontrola halo diskriminasaun no violensia oi-oin hasoru feto, ne’e klaru ona katak iha diskriminasaun violasaun diretus umanus hasoru umanidade, liu-liu ba maluk feto sira. Alende ne’e, situasaun hirak ne’e mos bele fo impaktu ba feto nia psikolojia, sira moris iha nakukun laran, nakonu ho depresaun, trauma no nunka livre husi diskriminasaun no violensia oi-oin. Dala ruma feto sira sente sira nia-an laiha valor ona iha sosiedade nia le’et. No halo sira la fiar-an liu-liu balu diside hodi hakotu sira nia vida.

Maske agora dadauk iha ona mudansa balun, liu-liu iha area kapital, komesa iha sosiedade civil, organizasaun internasional no ajensia dezenvolvimentu internasional sira tau atensaun no halao advokasia, kampana boot luta hodi hasoru diskriminasaun no violensia oi-oin hasoru feto. Iha mudansa boot ne’ebe iha parte balun akontese, hanesan partisipasaun feto iha vida politika, iha parlamentu nasional Timor-Leste, maluk feto sira komesa representa ona iha ne’eba, iha nivel decisaun politika mos hanesan, maibe diskriminasaun no violasaun direitus feto sira nia iha area rural no remotas sei buras no a’as tebes. Razaun simples ne’ebe kontibui ba asuntu hirak nee mak sistema tradisaun patriarkal ne’ebe sei aplika iha komunidade nia le’et. Alende ida ne’e, maluk feto sira mos barak liu menus kunhesementu, menus edukasaun no ladu’un fiar-an atu kontra pratika diskriminasaun no violasaun oi-oin ne’ebe moris iha sistema sosial patriarkal nia le’et.

Iha parte seluk, iha area munisipiu no area kapital balun, iha ona mudansa balun. Hanesan tempu uluk sosiedade sempre hanorin entre feto ho mane nia servisu depois nia moris mai, katak fahe ona servisu ba feto no mane, entaun halo feto no mane hotu-hotu hatene ida-idak nia servisu ona. Maibe iha tempu agora iha buat balun ne’ebe maka iha mudansa hanesan iha tempu modernizasaun ita hare sosiedade komesa iha ona hanoin ka kunhesementu hodi suporta ka haruka nia oan feto ba eskola, iha uma laran oan mane balun komesa halo ona servisu uma laran, hanesan fas bikan, tein, dasa uma laran, fase roupa no seluk tan.

Tinan ba tinan ita bele aprende husi ita nia sosiedade, buat balu justu no buat balu la justu liu-liu buat balun ne’ebe maka la justu ita presiza halakon atu nune’e ema hotu bele sente iha oportunidade hanesan no hetan nia direitu hanesan no laiha diskriminasaun entre feto no mane hodi bele asesu iha sektores hotu-hotu. Ita hare ba realidade ne’ebe maka akontese kona ba diskriminasaun ne’e hanesan problema publiku ne’ebe presiza ita hotu nia kontribuisaun liu-liu komesa halo mudansa husi ita nia Aan iha familia, sosiedade no nasaun.

Rekomendasaun

Ba feto sira hotu atu brani no fiar aan katak feto mos bele servisu iha ne’ebe deit no brani hateten lae ba diskriminasaun, violensia oin-oin. Ba mane sira tenke servisu hamutuk ho feto liu-liu kolabora atu nune’e bele fahe serbisu hanesan iha uma laran.

Ba governante sira ka organizasaun sira presiza halo advokasia makas tan, sosializasaun hodi bele halo kampanha ka fahe informasaun sira ba ema hotu iha area rurais inklui mane sira atu nune’e sira bele hatene respeita no fo valor ba  feto. Hodi nune’e ita bele sente katak ema hotu hanesan no hetan oportunidade hanesan bazeia ba lei ne’ebe maka vigora ona.

Advertisement

Published by Celso Da Fonseca

I'm just a dreamer who enjoys my freedom. Freethinker, free writer, and free dream.

One thought on “Sistema Patriarkal Desvaloriza Feto iha Timor Leste

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: