Tráfiku Umanu: Esplora no Manipula Dezempregu sira iha Timor-Leste

Pintura husi Celso da Fonseca, ida ne’e ilustra katak, ho promesa sevisu ba maluk Timor-Oan sira, too ikus sira hakotu sira nia distinu husi explorasaun, hanesan fa’an Timor-oan ba empregador sira iha rai liur.

Asesu ba servisu iha rai-li’ur nu’udar objetivu ida-ne’ebé mak joven Timor-oan dezempregu tau iha sira nia mehi. Maibé, atu hetan serbisu iha diaspora hamosu konsekuensia negativu ba diginidade umanu. Ida ne’e sai ona fenomenu sosial iha Timor-Leste. Iha nasaun ki’ik ida ne’e, rekrutamentu servisu sai mos kampu lukrutivu ba ajénsia empregu no ajensia viajen (Travel Agency) sira, balun fó asesu ba joven Timoroan sira ba rai-li’ur hodi servisu. Mesmu ema balun dehan ida ne’e aktu briliante, maibe mos kria ona problema foun ne’ebe iha tendensia ba esplorasaun no manipulasaun (tráfiku umanu) ba sidadaun Timor-oan sira ne’ebe publiku akompana iha semana hirak ne’e.

Iha relatoriu Fundasaun Mahein esklarese katak kazu tráfiku umanu akontese ona iha tenpu pasadu ho modus ne’ebé hanesan akontese agora dadaun, ezemplu iha 2016, iha ema Estranjeiru ida-ne’ebé hela iha Dili, halo aktu tráfiku umanu, rekruta foin-sa’e Timor-oan ho servisu ne’ebé nia promete iha rai Taiwán, Japaun, no Malázia. Maibe nia mos aproveita tau ho rekerimentu atu selu taxa Administrasaun nian, maizumenus 3500 USD ba kada ema ida. Aktu manipulasaun no esploitasaun ne’ebe akontese ona iha tenpu tinan hirak liu-ba akontese fila fali iha tinan ida ne’e.

Foin lalais (iha fulan Julu 2022), iha foin-sa’e Timor-oan balun ne’ebé mak agora ba Portugál atu buka servisu, apoiu husi ajénsia viajen (Travel Agency) balu. Mesmu ho promesa katak iha servisu barak iha Portugal,  maibe realidade la-iha servisu iha Portugál no Timor-oan barak mak agora iha problema tenke fila-fali mai iha Dili, balun halai ba iha Spanyol, no balun sei hein aguenta buka moris iha Portugal. Nune’e mos, foin lalais semana ida ne’e nia laran, iha Denpasar, Indonesia, Timor-oan balun sei hasoru problema iha imigrasaun tanba sira-nia dokumentu la kompletu (asuntu ne’e sei kolia iha artigu seluk).

Mesmu kazu promesa falsu ba Timor-oan sira iha Portugal ne’ebe viral iha media sosial, maibe problema seriu ne’ebe akontese dadauk iha Timor-Leste mak kazu pratika  tráfiku umanu iha Abu Dhabi. Iha feto Timor-oan nain hitu ne’ebé mak (ajensia empregu) ida iha Timor-Leste manda ba iha ne’ebe hodi servisu, maibe maluk Timor-oan sira ne’e to’o ikus governu Timor-Leste deskobre katak iha aktu tráfiku umanu no oras ne’e dadauk kazu ne’e iha investigasaun nia laran.

Iha kazu ida-ne’e, hanesan mosu publikasaun husi média Nasionál balun, iha Timor-oan na’in 3 ne’ebé polísia investigativu Timor-Leste detein, no obriga oknum sira nee hodi rensponsavel, haruka fila fali Timor-oan sira ne’ebé agora hasoru problema iha Abu Dhabi.  Timoroan sira ne’e, servisu ho manipulasaun no esploitasaun husi sira nia patraun. Ate la fó sira-nia saláriu ho sufisiente, no kompara ho salariu minimu kada fulan iha Timor-Leste. Bainhira kazu tráfiku umanu,akontese, publiku komesa fó atensaun, saida mak tráfiku umanu no oinsá akontese?

United Office of Drug and Crime-UNODC defini katak termu tráfiku umanu refere ba atividade esploitasaun ba ema ho forma manipulasaun oi-oin, signifika “hanesan” esploita ema atu sai prostituisaun, liu-liu esplorasaun seksuál, obriga ema sai atan, inklui prátika desvaloriza umanu, hasai órgaun vital no manipulasaun  oin-oin atu kontrola ema ida, hatuun nia dignidade nu’udar ema no mós iha tipu hirak ne’ebe iha relasaun esploita ema nia moris ho amesa fo ta’uk no aktu violénsia “iha kazu ida-ne’e maioria feto-klosan sira mak vulneravel liu”.

Nune’e, iha realidade, hanesan relata iha relatóriu globál kona-ba tráfiku iha tinan 2020 hatudu katak grupu ne’ebe vulrenavel mak, feto  no grupu sira ne’ebe ho edukasuan minimu, no balun mai husi grupu area rural. Tuir dadus ne’ebe fo sai iha relatoriu ne’e katak maijumenus iha (50%) porcentu sai ona vítima ba esploitasaun seksuál iha tinan lima ikus ne’e. Iha mos grupu sira seluk barak mak hetan esperensia esplorasaun laboral no tipu krime sira seluk hanesan hasai tiha órgaun vital balun, kaben obriga, mutilasaun jenital no seluk tan.

Iha nivel Nasionál, trafiku umanu iha Timor-Leste, dala barak mosu tanba trafikante umanu (sira ne’ebe envolve sai ator ba trafiku umanu) dala barak ho livre, halo maneira no estratejia oi-oin ba involve no mobiliza vitima vulenravel sira. Atividade ilegál ne’e kontinua buras iha Timor-Leste dezde ita restora independénsia, iha dékada rua ikus ne’e. Timor-oan barak mak sai vitima ba trafikante tanba sira-nia vulnerabilidade husi krize sosiál sira hanesan problema laiha kampu servisu, menus ka falta koñesimentu kona-ba aktu tráfiku umanu no mekanizmu polítika no legál kona-ba prevensaun tráfiku. Problema hirakne’e bele lori no aumenta joven Timor-oan barak ba Estranjeiru hodi hetan servisu. Estadu Unidus da Amerika-EUA nia leratoriu sublina katak iha Dili (kapital Timor-Leste) vítima Timor-oan barak tebes mak monu ba lasu esploitasaun no manipulsaun, no krime ho forma oi-oin husi trafik umanu.

Aleinde numeru vitimia aumenta barak, problema nia abut mak, dala barak trafikante sira uza  estratéjia potensiál barak liu ho manobra promesa ho intensaun falsu katak  sira sei apoiu Timor-oan sira hodi fo “asesu ba sevisu ho saláriu ne’ebé boot iha nasaun Estranjeiru sira” hanesan iha nasaun viziñu ASEAN Malázia, Indonézia no Médiu Oriente, Saudi Arabia, no Qatar. Por-ezemplu, iha kazu ho numeru barak liu ne’ebe mak mosu iha Timor-Leste, tuir relatoriu misaun IOM nian iha Timor-Leste kazu ida-ne’ebé barak liu kona-ba tipu tráfiku outward (ka tarfiku umanu husi Timor-Leste ba rai liur) ho pursentu 70, maioria vítima feto no labarik, trafikante sira haruka ba Indonésia.

Fenomena hosi krime kontra umanidade ne’e aumenta ba bebeik, ida ne’e hamosu xamada ka alerta  hosi organizasaun internasionál balun hanesan ajensia ONU. Nunee mos husi reprezentante EUA nian iha Timor-Leste rekoñese katak Timor-Leste iha probelma jestaun kontrolu, falta regulamentu adekuadu ne’ebé kontrola no prevene tráfiku umanu. Maske Governu Timor-Leste altera tiha ona kódigu penál (2017) kona-ba prevensaun no kombate tráfiku umanu ne’ebé estipula iha artigu 162 no 163 ne’ebé kondena no hatama trafikante sira ho pena prizaun tinan 20 resin maibe realidade aktu trafiku umanu sei akontese ba bebeik.

Nune’e mós, Timor-Leste nu’udar Estadu-membru husi Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian, ne’ebé iha obrigagasaun atu kumpri artigu 9, husi Konvensaun Nasoins Unidas ba Krime Organizadu Tranznasional sira”, artigu ne’e atu prevene no kombate tráfiku umanu nomoos atu proteje vítima tráfiku umanu nian, liuliu feto no labarik sira, husi prosesu revisitizasaun.” Maibé, parese dezafiu maka’as ba atividade tráfiku umanu nia seidauk iha solusaun maximu inklui maneira prevensaun, tanba iha mekanizmu ne’ebé fraku atu kontrola tráfiku umanu iha Timor-Leste.

Maski estadu nia papel mak atu garantia ema hotu moris ho dignu, atravez promove kampu servisu ba sidadaun sira, maibe Governu la garante sidadaun sira-nia direitu atu asesu ba servisu sosiál sira seluk ne’ebé halo joven barak deside sai ba rai-li’ur. Ida ne’e hamosu tendénsia atu sai vítima ba tráfiku umanu sei laiha konrola maximu husi estadu; mekanizmu kontrolu tenke hetan seriedade husi Estadu Timor-Leste. Hanesan rekomenda hosi Departamentu Estadu EUA iha Timor-Leste katak Governu Timor-Leste tenke halo fila-fali ninia polítika hodi estabelese padraun mínimu ba eliminasaun tráfiku.

Solusaun seluk ne’ebé posivel mak kontrola ajénsia viajen (travel agency) sira ne’ebe karik halo pratika rekrutamentu Timor-oan ne’ebé iha tendesia, manipula promesa servisu hodi fasilita sira servisu iha rai liur, no hamosu manipulasaun no esploita traballador Timor-oan sira ba iha trafiku umanu ne’ebe sai hanesan kazu violasaun direitus umanus, presija protesaun imidata husi estadu Timor-Leste.

Celso Fonseca, 4/7/2022

Published by Celso Da Fonseca

I'm just a dreamer who enjoys my freedom. Freethinker, free writer, and free dream.

2 thoughts on “Tráfiku Umanu: Esplora no Manipula Dezempregu sira iha Timor-Leste

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: