Iha semana primeiru fulan Setembru konsidera hanesan loron Vitoria ba Timoroantanba iha dia 4 Setembru, ONU fosai rezultadu ukun rasik-an, maibé depois liu tia loron rua, iha dia 6 Setembru mosu Masacre iha Igreja Ave Maria, Suai, tanba ida ne’e mak hanaran “Setembru Nakukun”. Depois tama iha dékada rua ho balun, iha fulan ida ne’e, mosu sentimentu tristeza hafalun ho mata-ween tanba mosu trajédia umanu ne’ebé akontese iha Dili, iha loron hirak ne’e nia laran. Iha maluk, joven Timor-oan ida mate ho kondisaun tara-an iha sella detensaun komando Polisia Nasional Timor-Leste, iha Caicoli. Triste, triste no triste loos tanbasá mak akontese hanesan ne’e?

Setembru nu’udar fulan trajedia umanu, karik tanba povu Timor-Leste hetan malisan ka sorte a’at ruma iha fulan ida ne’e. Hare ba kotuk, istória hatudu ona katak fulan Setembru mak sai hanesan memoria moruk ne’ebé baibain públiku hanaran “Setembru Nakukun” tanba iha fulan ne’e mosu krime hasoru umanidade no trajédia ida ne’e replika fali iha momentu hanesan.
Iha momentu hanesan ne’e, iha loron 6 Setembru, baibain Timoroan sira komemora loron katástrofe ho memória pasadu moruk, akontese violasaun direitus umanus, jenosídiu, krime kontra umanidade iha Igreja Suai. Milísia pro-Indonézia oho ema Timor-oan barak iha Igreja Ave Maria, iha 1999, inklui amu-lulik na’in tolu no komunidade na’in 23 mak mate, hetan oho husi Milísia pro-Indonézia, Laksaur. Aleinde oho maluk Timor-oan sira hanesan animal, milísia sira mos obriga populasaun sira ba iha Timor Osidental, Indonézia.
Molok atu sai nasaun ne’ebé livre husi rejime ilegál Indonézia, Timor-oan barak tenke sakrifika nia vida, raan fakar, liu-liu iha momentu badak, tinan (1999) wainhira ONU deside atu fo solusaun ba Timor-oan lius husi referendu. Tuir relatoriu ne’ebe asesu iha dokumentus ONU nian, relata katak, maizumenus iha ema sivíl kuaje liu 1,400 pesoa mak mate, hetan oho husi Milísia pro Indonézia, nomos iha ema estranjeiru no funsionáriu ONU balun. Aleinde ida ne’e propriedade, rikusoin, hanesan uma barak mak hetan estragus, no Milisia obriga maizumenus populasaun kuaze 220.000 pesoa sai refujiadu ba rai Indonézia.
Iha tempu hanesan, tuir lolos ita selebra trajédia jenosídiu no krime kontra umanidade ne’ebe akontese iha dekada rua ho balun liu-ba, iha momentu preparasaun no antes referendu, prosesu ba ukun rasik-an. Tuir rezultadu referendum ne’ebé maioria Timor-oan hili ukun-an iha 4 Setembru 1999 sai vitoria bo’ot mai ita hodi selebra. Maibe momentu hanesan ne’e ita hotu triste kona-ba lalalok injustisa iha rai laran. Família vítima liu-liu povu Timor triste, akompaña kazu trajédia foun ne’ebé mosu iha sella Komando Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) iha Dili.
Maski kazu ne’e sei iha hela prosesu investigasaun husi Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PNSIK), maibé públiku no família vítima kondena maka’as akontesimentu nee. Ironiku tebes, tanbasá mak vítima ne’e mate ho kondisaun tara-an iha sella laran? Públiku kestiona, se mak sai atór ba kazu ne’e. Oinsá seguransa Polisia nian, karik tenpu halo servisu, sira matan dukur hela, ho ignoránsia, falla atu asegura katak, vítima ne’ebé oho an rasik, la hetan protesaun?
Kona-ba asuntu kazu ida ne’e, simple los atu hatete katak mosu violasaun direitus umanus hare husi aspeitu rua. Primeiru públiku bele mai ho asumsaun ida katak kazu ne’e akontese tanba iha polísia, balun ho (oknum) bele envolve iha laran. Mezmu ita sempre konsidera prezunsaun inosénsia (tenke ho evidénsia no tesi, prova liu husi decizaun tribunál), se mak atór lolos, maibé publiku bele halo pre-julgamentu bazeia ba ralidade ne’ebe mosu katak sei iha Polisia, oknum balun ho mentalidade uza forsa, tratamentu dez-umanu, tortura no oho sidadaun akontese dala barak ona iha Timor-Leste. Ida ne’e sai razaun ida atu fó julgamentu kona-ba kazu refere.
Parte seluk, akontesimentu ne’e hatudu momoos katak polísia falla atu halao nia kna’ar hodi proteje sidadaun (vítima) nia direitu ba moris. Kualkér sidadaun ne’ebe iha prosesu julgamentu inklui tama iha sella no prizaun, presiza protesaun no tratamentu dignu durantehusi Polisia. Maibé realidade lao oin-seluk, até iha sella laran, mosu tali ne’ebé vítima uza hodi tara-an (Kazu nee sei iha prosesu inkeritu). Aleinde ida ne’e, públiku lakon fiar, kuandu iha problema ruma, sira automatikamente ho atitude eskeptiku (lakon fiar), karik sira sei la ba iha sella detensaun tanba atendimentu ne’ebé la másimu. Ezemplu ida mak laiha fasilidade apropriadu hanesan CCTV durante ne’e avaria iha sella laran. Ida ne’e fasil, hamosu tendensia katak oknum Polisia balun bele halo altu krime, abuzu de poder, tortura ka bele oho sidadaun ruma iha sélula laran tanba laiha mekanizmu survelensia ne’ebé sufisiente no seguru.
Trajedia ho akontesimentu iha Sella Komando Polisia PNTL presiza hein investigasaun kle’an. Lia-loos sei mosu, maluk Polisia investigativu sira sei publika sei publika rezultadu investigasaun karik iha tempu badak, depende ba prosesu rezultadu husi inkeritu.
Buat ne’ebé akontese iha nasaun ne’e hatudu katak esperiénsia moruk, trauma husi trajédia jenosídiu, krime kontra umanidade, masakre hirak ne’ebé mosu iha tempu uluk, sai lisaun boot ba ita. Ho evidénsia empíriku hirak ne’ebe Milísia sira halo mai ita sai testemuña vital iha ita nia istoria nudar sosiedade ne’ebe moris iha rai RDTL. Povu Timor lakohi ona hahalok aat sira ne’e sei mosu iha Timor-Leste, iha era pos independensia. RDTL harii iha prinsípiu valór umanu, tane’e aas demokrasia no prinsípiu direitu umanus.
Rekomendasaun iha dokumentu CAVR hatudu istoria oinsa Timor-oan sira moris ho sofrimentu boot no hetan violasaun direitus umanus. Ida ne’e sai lisaun bo’ot mai ita, tanba ne’e mosu rekomendasaun husi CHEGA mai ita katak, rai ida ne’e hakribi no sei la repete hahalok dezumanu, violasaun direitus umanus husi makaer ukun, husi institusaun estadu sira iha Timor-Leste no grupu ka individu naun ator estadu sira ne’ebe iha poder.
Kuandu ha’u akompaña testemuña husi família vítima iha media no televizaun, nudar Timor-oan no umanu ida, ha’u triste tebes tanbasá mak ukun-an kuaze dékada rua nia laran, maibé povu sente ameasadu, laiha hakmatek, sempre akontese problema hanesan nee. Kuaze kada tinan públiku akompaña, ema civil mate tanba “Polisia Tiru mate” baku, halo tratamentu a’at, tortura, abandona sidadaun moras no mate iha sella no prizaun laran”. Tanbasá mak hahalok brutál ne’e mosu, makaer ukun, frontline (Linha Frente) ne’ebé asegura paz no seguransa kontinua hatudu nia hahalok iha nasauni ida ne’e.
Aban (4 Setembru) povu Maubere sei selebra loron vitória ukun rasik-an, atu selebra vitória ida ne’e, fo inspirasaun mai ita ba futuru rai ida nee nomos la haluha pasadu moruk durante prosesu luta ukun rasik-an, maibé iha parte ida kanek husi istória moruk sira nakloke filafali iha “Setembru Nakukun”.Liu-liu relasiona ho situasaun ne’ebe akontese dadauk iha rai laran, (trajedia mate, tara-an iha sella laran).
Mehi atu sai sosiedade livre iha nasaun ki’ik ida-ne’e sei sai dezafiu boot ida. Sidadaun sira ne’ebé merese hetan protesaun husi liña-fronte nakfilak an, sai hanesan drakula ba nia sidadaun sira, drakula ne’ebé hamrook ba raan sidadaun sira nia. Sai oknum imoral hodi halo krime hasoru umanidade, violasaun direitus umanus iha sosiedade demokrátiku ida-ne’e ne’ebé tau prinsípiu umanu nu’udar xave sentrál ba konstrusaun estadu Republika Demokratiku Timor-Leste (RDTL).
Iha era ukun-an, povu Timor merese atu livre, goza ita-nia vida, tanba ita sofre barak ona husi esperensia moruk iha tempu pasadu, husi Milísia pro-Indonézia, inimigu kontra umanu husi rejime Indonézia. Iha era ukun-an, mosu inimigu foun ho atitude no mentalidade ne’ebé hanesan. Ita nia rai pedasuk ida ne’e iha inimigu ne’ebé perigozu, fó ameasa ba ita-nia vida.
Mai ita husu, hamulak ba rai na’in, ruin naklelar sira, raan nakfakar, matebian, eroi, no povu tomak, ita presiza hamriik dala ida tan, hamutuk, tau ita-nia lian hanesan uluk ita vota ba ukun-rasik an no lori vitória mai Timor-Leste. Mai ita hakilar ho lian maka’as hasoru inimigu sira ne’ebé halo krime hasoru umanidade, halo violasaun direitus umanus iha Timor-Leste.
Celso da Fonseca: Dare, Timor-Leste, 3 Setembru 2022