Loron hirak liu ba, iha okuzaun interesante atu nota saida mak akontese durante kampaña partidu polítiku nian iha fulan hirak ikus ne’e, hahú husi kampaña pre-eleitoral to’o kampaña Nasionál. Matéria kampaña dada públiku nia atensaun ho opiniaun no observasaun oioin. Polítika iha sistema multipartidáriu, loke espasu ho kompetisaun nakloke, liu husi dalan demokrátiku atu ukun, tuur iha Governu no Parliementu. Ho nune’e, partidu polítiku sira tenke prepara sira-nia estratéjia atu dada no konvense sira-nia eleitor sira hodi bele hili sira-nia partidu. Mekanismu ida mak, presiza hatudu sira argumentu kritiku liu husi debate publiku sira.
Iha nasaun ki’ik ida-ne’e, dezde períodu pos-independénsia iha tinan 2002, istória hatudu ona katak, iha momentu ne’ebá, eleisaun parlamentár lidera husi partidu favoritu no istóriku, Fretilín, ho totál kadeira 55 iha Parlamentu ne’ebé reprezenta votante hamutuk rihun 208,581. Husi momentu ne’ebá, Fretilín sei nafatin konsidera nu’udar partidu boot no úniku ho maioria absoluta, domina iha instituisaun governu no parlamentu, Maibe, depois tinan lima mai, nia kompetidor foun, forma husi lider populis no istóriku gerrilla Xanana Gusmao hamutuk ho nia partidu polítiku CNRT iha tinan 2007 dezafia Fretilin. CNRT mosu nu’udar alternativa partidu foun hodi kompete partidu istóriku depois bainhira mosu krize polítika no Civil iha tinan 2006. Rezultadu eleisaun parlamentár iha 2007 hatudu katak Fretilin nia votu tun, ka pelumenus lakon kadeira 34 iha Parlamentu.

Grafiku numeru asentu Parliementar
Grafiku ne’e kompila husi dokumentu relatoriu sira husi fontes oioin kona-ba numeru mudansa asentu parlimentar husi partidu politiku sira iha eleisaun parliementar (2002, 2007, 2012 no 2017)
Hahú husi momentu ne’ebá, Fretilín nunka manán eleisaun ho kadeira maioria absoluta husi eleisaun parliementar, ho maioria iha Parlamentu hodi forma Governu unitariu. Evidénsia husi tendénsia partidu polítiku ida-ne’e sai prova teoretiku husi pensamentu studiosu ka scholars sira. Ezemplu teoria (valence theory) artikula katak iha sistema demokrasia “votante sira deside hodi hili partidu polítiku ne’ebé tuir sira nia interese. Votante sira ho livre no konsiente, tanba sira avalia no komprende partidu polítiku ne’ebé iha kompeténsia atu ukun, ka simplesmente bele dehan partidu polítiku sira bele lori interese votante sira liu husi programa polítika ne’ebé konvense eleitor sira.”
Karakterístika eleitór sira, bainhira hili sira-nia reprezentante atu lidera órgaun iha órgaun Ezekutivu no Legislativu, ne’e mai husi razaun oioin. Pur ezemplu, ba eleisaun parlamentár iha Timor-Leste, klaru katak tendénsia programa polítika partidu, presiza halo analiza eleitór sira nia karakterístika husi perspetiva: sosiolojiku, psikolójiku, rasionalizmu, no fatór sosiál balun. Fatór sira ne’e la’ós buat foun, tanba iha nasaun avansadu sira la’o daudauk, no akademikamente hetan ona teste ka prova ho estudu empíriku iha publikasaun akadémiku sira.
Nasaun demokrátiku ki’ik ida-ne’e hatudu ona katak iha tinan ruanulu nia laran, lalaok polítika, liu-liu eleitor sira-nian karakteristiku, mosu neineik no gradualmente fó impaktu maka’as no bele influénsia duni ba desizaun plataforma politika ne’ebe uluk lidera no domina husi partidu boot o istoriku, hakfahe no muda-an ba iha sistema koligasaun hodi ukun iha Timor-Leste. Atu antesipa hodi hetan fiar husi povu no mantein (status quo), sira tenke servisu maka’as atu kompete ba malu, maibé mós, kompetidor foun sira kontinua aumenta iha Timor-Leste hanesan hatudu iha eleisaun parlimentar iha tinan ida ne’e. Tanba ho razaun kompetisaun no dezafius sira nee, loos duni, partidu polítiku sira uza maneira (manuver politika) oi-oin, estratejia no hili asuntu retórika politika, balun aproveita kondisaun dezigualdade no problema sosiál sira hanesan (ki’ak. Mukit, interese nasional, reforma institusaun, politka externa, no asuntu sira seluk). Balun uza oportunidade hodi hare frakeza partidu sira ne’ebé lidera instituisaun Estadu sira, no uza nu’udar matéria kampaña polítiku atu ataka malu hodi konvense eleitór sira hodi hili sira nia partidu.
Lala’ok kompetisaun Polítika la’o iha ambiente dinámiku no trasnforma-an iha tinan hirak ikus ne’e. Tanba de’it atu hetan podér, maneira oioin bele uza durante kampaña partidu polítiku. Partidu polítiku balun uza modelu antigu hodi mantein no kaer metin, kontrola sira nia eleitór sira, hanesan forma grupu arte marsiais no rituál sira hodi sai sira forsa polítika, no iha kritika balun mosu, hahalok partidu polítika sira ne’e bele prejudika no limita liberdade sidadaun sira atu hili partidu seluk. Aleinde ne’e, partidu polítiku balu mobiliza movimentu grupu espesífiku balu, no balu organiza no fasilita grupu vulneravel sira, fó benefísiu balu no promete nafatin atu fó moris-di’ak ba sira liu husi programa no promesa oioin.
Maibé aspetu importante ida-ne’ebé sai úniku ba Timor-Leste, sosiedade sira komesa dadaun uza ona sira nia matenek hili partidu polítiku ho pensamentu rasionál “rational choices”. Maski sei iha diferensiá boot entre área rurál no urbana, joven Timor-oan barak mak sai konsiente no uza sira-nia hanoin rasionalmente hodi hili no vota ba “partidu polítiku vizionariu” ne’ebé sira prefere hodi lori no dezenvolve Timor-Leste.
Iha parte ida, tendénsia mudansa ida-ne’e hamosu konsekuénsia pozitivu ba partidu polítiku sira atu sai prudente liu no konsolida sira-nia votante sira ho sira-nia polítika ne’ebé di’ak, rasionál liu no halo implementasaun programa tuir interese povu nian, liuliu ba partidu polítiku sira ne’ebé forma Governu. Iha parte seluk, ne’e mós hanesan oportunidade ba partidu opozisaun sira, ho elite polítiku foun, sira mós utiliza frakeza polítika no programa Governu nian atu uza ba sira-nia manuver polítika iha kampaña polítika durante iha konsolidasaun partidu polítiku nian.
Iha durante konsolidasaun partidu polítiku, mudansa hanoin progresivu husi votante sira sai fatór ida ba partidu polítiku sira atu prepara kualidade membru partidu polítiku sira ne’ebé sei sai elite polítiku, tuur iha governu no parliementu. Atu sukat kapasidade elite sira ne’e, sei akumula iha kampaña polítika. Maibé, atu hatene kle’an, kapasidade krítiku, hanoin no koñesimentu kona-ba polítika públiku sira, baibain eleitór sira mós sei halo julgamentu iha semináriu, diskusaun, no iha debate polítika Nasionál sira. Tanba liu husi debate públiku, votante no sosiedade sira sei observa no julga partidu polítiku ne’ebé mak iha vizaun no iha koñesimentu kle’an hodi akapta no hatuur polítika partidu nia kona-ba problema kompleksu sira hanesan kestaun :ekonómiku, sosiál-kultural no seguransa iha Timor-Leste.
Iha loron tolu ikus ne’e, sai momentu di’ak mai ha’u atu observa diretamente debate partidu polítiku sira-nian kona-ba eleisaun Parlamentar tinan 2023 ba períodu tinan lima oin mai. Debate ida ne’e sai sasukat no rekezitu ida atu avalia vizaun no programa partidu polítiku nian. Liu husi eventu espesífiku ida ne’e, públiku bele komprende pontu prinsipál husi programa partidu polítiku nian bainhira sira iha oportunidade atu lidera no forma Governu foun. Tanba ne’e hanesan konvidadu espesiál ida-ne’ebé reprezenta Sentru Direitu Umanu, Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL), ha’u apresia konvite husi Comisaun Naciona Eletoral (CNE) hodi bele partisipa iha debate polítika durante loron tolu (16-18 de Maiu 2023).
Durante debate ne’e envolve partidu polítiku Sanulu resin hitu ne’ebé kompostu husi partidu boot, partidu antigu no partidu foun sira hanesan: PDN, PLPA, PDT, UDT,PUUD, PR, PD, PVT, KHUNTO, CNRT, MLPM, FRETILIN, CASDT, PDC, UNDRETIM, PLP no APMT. Ho númeru boot, hatudu katak iha sitema multipartidáriu fó oportunidade atu ema hotu-hotu bele ezerse sira nia direitu atu sai polítika na’in liu husi partidu polítiku. Mezmu iha mudansa númeru partidu polítiku kompara ho períodu hirak ba kotuk, tinan ida ne’e;e hanesan ho eleisaun parlamentár iha tinan 2002, ho numeru partidu polítiku 17 ne’ebe tuir eleisaun parliementar. Maibé iha mudansa boot iha 2012, iha momentu ne’ebá mosu partidu polítiku sanulu resin ida ne’ebé rejistu hodi tuir eleisaun, no iha 2017, iha partidu polítiku 23 mak tuir eleisaun.
Fila fali ba eleisaun iha períodu tinan ne’e, númeru votante atuál iha Timor-Leste, hanesan rejistu no anunsia husi STAE, hamutuk 890,145 votante iha territóriu laran. Husi númeru ne’e iha votante elijivel sira ho totál 11 800 Timor-oan ne’ebé hela iha rai-li’ur. Aleinde ida ne’e, iha tinan ida-ne’e, asentu parlamentár mínimu, (Electoral treshold) sei nafatin ho porsentu haat (4%) no uza kalkulasaun métodu dHondt. Ida-ne’e signifika katak partidu polítiku sira tenke hetan votu pelumenus liu votante 35.000 hodi hetan asentu parlamentár hodi ba tuur iha parlamentu.
Aleinde númeru asentu parlamentár no votante ne’ebé haktemin klaru iha leten hatudu katak iha kompetisaun boot ne’ebé dezafia partidu foun sira atu bele haka’at ba parlamentu. Kompetisaun sira ne’e sei determina husi povu liu husi sira nia julgamentu, simpatia através sira akompaña ona durante tinan lima ba kotuk nomoos informasaun sira ne’ebé sira hetan iha durante kampaña polítiku no ba debate polítiku ne’ebé organiza husi órgaun eleitorál nasionál (CNE) durante loron tolu nia laran, no hanesan sidadaun no eleitór, sai asuntu interesante tebes atu observa.
Durante iha debate ne’ebé organiza husi CNE iha períodu tinan 2023, ajenda debate partidu polítiku sira fahe ba sesaun tolu, sesaun dahuluk no segundu; durante loron rua nia laran, partidu polítiku sira hotu hato’o sira-nia vizaun jerál no hatán ba pergunta sira husi moderadór. Nune’e mós sira hato’o solusaun ho programa polítika ba lian husi sosiedade sira husi vídeo dokumentasaun ne’ebé hatudu iha aprezentasaun iha screen. Iha sesaun ikus, iha 18 Maiu 2023, partidu polítiku hotu hetan konvite atu aprezenta sira-nia vizaun polítiku hodi hatán ba pergunta husi moderadór no kontinua ho kontra-argumentu husi partidu polítiku sira seluk. Tuirmai, iha sesaun ikus, partidu polítiku hotu husu ba malu no provoka sira-nia argumentu hodi hatán ba malu.
Iha pergunta interesante sira ne’ebé mak liga ba asuntu politika publiku no problema estruturál no kontestuál iha rai laran ne’ebé CNE prepara, halibur husi fonte oin-oin, konsulta ho grupu akadémiku no sosiedade sivíl sira. Kada tópiku no kestaun sira ne’ebé relasiona ho polítika publika, lakuna sira hanesan preokupasaun públiku durante tinan lima ikus ne’e.
Kona-ba kestaun no tópiku oioin ne’ebé partidu polítiku sira hataan ka argumenta, ha’u nota kestaun importante balun ne’ebé sira diskute durante loron tolu ne’e. Asuntu sira ne’e ha’u hili eskolla de’it tópiku krusiál sira hanesan asuntu sósiu-ekonómiku, defeza no seguransa, asuntu ambiente, direitus umanus, no polítika públiku, reforma institusionál no polítika dezenvolvimentu nasionál sustentavel inklui polítika “pensaun vitalisia,” projetu tasi mane no polítika esterna Timor-Leste nian. Asuntu irak ne’e ha’u rezumu no elabora hanesan tuir mai ne’e:
Asuntu trans-border no tráfiku umanu
Hanesan ha’u nota ona iha ha’u-nia observasaun, kestaun hanesan presiza vizaun partidu polítiku atu hatán kona-ba “asuntu trans-border no tráfiku umanu” inklui survelensia no mekanizmu kontrola husi entidade seguransa iha área fronteira sira no fatin sira ne’ebé risku ba portal movimentu prátika krime tráfiku umanu. Partidu polítiku sira-nia resposta ho argumentu mukit dadus, maski argumentu balun konsege hamosu, maibé la klaru no laiha polítika partidu hodi buka solusaun ba lakuna sira ne’ebé durante ne’e mosu.
Kestaun ida-ne’e presiza analiza kle’an kona-ba saida mak tendénsia solutivu ka ho solusaun razoavel iha fronteira, oinsá rezolve kestaun ne’e ho prátika tradisionál kona-ba asuntu seguransa ne’ebé ho aproximasaun intervensaun estadu. Liuliu, partidu polítiku sira ne’ebé hatán, polítika saida mak sira oferese nu’udar solusaun foun. Karik asuntu seguransa iha fronteira terestre ho fronteira marítima entre Timor-Leste ho Indonesia no Australia presiza ka lae envolve forsa militár ka polísia nasionál. Oinsá partidu polítiku sira komprende asuntu hirak ne’e, no desizaun polítika saida mak sira oferese ba kestaun ne’e. Asuntu importante sira hanesan kontrola no oinsá uza mekanizmu propriu no prevene tensaun, konflitu entre nasaun rua ne’e. No mós oinsá atu utiliza prátika konektividade tradisionál sira liu husi relasaun sosio-kultural hodi dezeña inter-konesaun kulturál sai mekanizmu foun hodi hakalma tendénsia konflitu iha fronteira terestre entre ho Indonesia. Asuntu seluk, oinsá halo kontrolu konjunta entre Indonézia no Timor-Leste.
Kona-ba tráfiku umanu, Timor-Leste iha risku boot (tier 2) no hetan xamada husi nasaun sira seluk ba prátika krime ida ne’e, maibé iha debate ida ne’e laiha esplikasaun kona-ba solusaun saida de’it Timor-Leste uza atu rezolve problema ida-ne’e.
Asuntu sosiál ekonómiku: kriasaun Empregu, dezenvolvimentu ekonómiku, no asesu ba bee moos, saúde no ai-han.
Kona-ba asuntu hirak ne’e, moderadór fó pergunta ba partidu polítiku sira hodi hatán iha minutu 3 nia laran no sesaun esklaresimentu iha minutu 2 nia laran. Alokasaun tempu ne’e sufisiente, se uza hodi esplika asuntu importante sira direita no simples. Maski nune’e, resposta sira ne’e la klaru no hatán ho argumentu retórika.
Kona-ba asuntu dezempregu, partidu polítiku balu fó solusaun, katak dezenvolvimentu Indústria iha setór proliferiu mak solusaun atu ultrapasa problema dezempregu no garante dezenvolvimentu ekonómiku iha futuru. Maibé, iha tempu hanesan, partidu balun rejeita tanba sira mai ho razaun katak indústria prolifeiru seidauk prova ho estuda viabilidade no iha konsekuénsia negativu ba dezenvolvimentu iha iha futuru.
Husi ha’u-nia observasaun, partidu polítiku sira la fó resposta sira ne’ebé ho solusaun alternativa kona-ba implementasaun no planu polítika públiku, oinsá atu hasa’e produtividade no efikásia gastu Governu nian, oinsá asegura rekursu ekonómiku no sosiál sira ne’ebé importante ba ema nia vida moris. Ladún esplika klaru polítika Governu nian ne’ebé lori solusaun ho estratéjia prátika sira ba tempu badak, médiu, no tempu naruk, tuir Timor-Leste nia polítika Planeamentu Estratéjiku dezenvolvimentu Nasionál. Aleinde nee, partidu politiku sira la esplika obstákulu sira no rekere solusaun pratiku ho solusaun foun ba akuna sira nee. Infelizmente, buat hanesan ne’e la diskuti iha debate partidu polítiku nian.
Maske iha ona progresu balun durante tinan hirak nia laran, hanesan programa asesu ba saúde nian; iha ona rezultadu balun, hanesan taxa mortalidade labarik menus, no saúde inan nia komesa lao diak, no doutór no enfermeiru sira aloka ona iha area rurais, mesmu sei iha dezafiu barak kona-ba servisu saúde nian no falta fasilidade ne’ebé adekuadu sei sai preokupasaun públiku nian.
Partidu polítiku foun la uza oportunidade iha debate nee, uza dezafiu sira-ne’e no prova ho evidénsia balun atu kritika partidu polítiku tuan sira ne’ebé forma Governu atuál no anteriór. Maski nune’e, sira falla atu diskute ho análize kritika, uza sira-nia programa partidu polítiku atu dada votante sira simpatia liu husi sira nia programa partidu iha debate ne’e.
Iha parte ida, partidu polítiku sira ne’ebé iha ona esperiénsia iha Parlamentu no Governu, ba sira, fasil hodi responde lakuna iha implementasaun polítika ne’ebé relasiona ho tópiku hirak ne’e; ida-ne’e vantajen di’ak ba sira, maski parte boot balun koko atu ataka no fó-sala ba malu, ezemplu kolia kona-ba “pensaun vitalisia ” ne’ebé konsidera hanesan polítika sistemátika ne’ebé fó benefísiu ba polítika elite sira.partidu balun konsisten, dehan durante ne’e sira kontra, maibé partidu balun pesimista tanba sistema parlamentár ne’ebé birokratiku no lakohi elimina lei ida ne’e, tanba sira ho persentajen kadeira oituan iha parlamentu.
Ba sistema edukasaun, iha problema ida kona-ba profesór voluntáriu sira ne’ebé oras ne’e la hetan rekrutamentu; ho razaun profesór sira bele hala’o sira-nia servisu ho di’ak bainhira sira hetan pagamentu ho dignu no sira nia status asegura ho permanente. No mós, iha Ensinu superiór, iha asuntu balun kona-ba reforma kurríkulu no oinsá hadi’a no dezenvolve kualidade estudante universitáriu sira-nian. Maibé, resposta husi partidu polítiku la konvense audiénsia sira, tanba partidu polítiku uza oportunidade ida-ne’e atu hatudu liman-fuan ba malu.
Direitu umanu governasaun di’ak no reforma institusionál
Ba asuntu direitus umanus, ha’u nota pergunta prinsipál balun mak hato’o durante debate polítika iha sesaun loron daruak no datoluk, asuntu sira ne’e, relasiona ho: traballu infantíl, ema ho defisiénsia, no boa-governasaun.
Dala ida tan, resposta ba traballu infantíl, tuir lolos partidu polítiku sira kolia kona-ba problema implementasaun lei no advokasia no sensibilizasaun ba direitu labarik ne’ebé tuir konstituisaun no konvensaun labarik. Asuntu seluk, kona-ba ema ho defisiénsia sira; Timor-Leste ratifika Konvensaun defisiénsia UNCRPD nian iha tinan kotuk (2022). Konvensaun ida-ne’e tenke aplika kedas no ajusta ba lei no polítika Nasionál hodi garante direitu ema ho defisiénsia sira-nian. Maibé partidu ki’ik no foun sira ladún komprende asuntu ida ne’e, iha oportunidade ida-ne’e iha partidu polítiku ida konsege responde ho argumentu balun, tanba durante ne’e sira envolve ona iha governasaun tinan hirak liu ba, no sira akompaña no hatene lala’ok preparasaun no implementasaun polítika no lei kona-ba asuntu defisiénsia.
Kona-ba reforma institusionál, partidu polítiku balun foti kestaun “labele partidáriza” ka halo intervensaun polítika kona-ba asuntu setór judisiáriu no servisu komisaun prinsipál sira hanesan Comisaun Anti-Corupsaun (CAC) atu servisu independente ho mandatu autonomia. Maski nune’e, argumentu Maibe resposta husi partidu polítika iha debate ne’e ladún klaru. Nune’e mós, partidu balun oferese sira nia hanoin hodi proposta ba partidu polítiku boot sira hodi imediatamente kria tribunál supremu, ne’ebé importante tebes atu kontrola produtu lei hotu-hotu ne’ebé tenke tuir orientasaun no padraun konstitusionál no lei internasionál sira, maibé nafatin ladún iha resposta konvensidu husi partidu boot sira ne’ebé durante ne’e kaer ukun.
Seguransa no Defeza
Kestaun rua ne’e mak sai abordajen Estratejiku ne’ebé estadu presiza dezenvolve. Timor-leste iha dezafiu kona-ba sistema Nasionál seguransa nian, liuliu atu prevene konflitu no disputa sira iha nivel komunidade iha territóriu. Aleinde ne’e, kona-ba sistema defeza, iha perguntas ida kona-ba oinsá partidu polítiku sira nia vizaun, oinsá moderniza sistema Defeza hodi fó defeza no kontrola ita-nia soberania no garante salva guarda Nasionál.
Dala ida tan pergunta sira-ne’e partidu polítiku hatán ho vizaun dook tebes, balun argumenta katak presiza hadi’a jestaun polítika sentralizasaun ho polítika fahe podér (desentralizasaun),balun dehan asuntu moderniza defeza presiza aumenta osan ba setór Defeza, sosa ekipamentu militár.
Tuir lolos asuntu ne’e simples, ba sistema Defeza modernizadu la’ós de’it depende ba modernizasaun ekipamentu fíziku maibé mós hasa’e abilidade, koñesimentu kona-ba operasaun utilizasaun teknolojia avansadu no halo dezenvolve kapasidade hanesan tátika, treinu konjuntu, envolve atividade misaun da paz sira hodi halo elaborasaun konjuntu, aprende sistema modernu sira.
Atu konklui ha’u-nia observasaun durante loron tolu (16-18 Maiu, 2023), ha’u bele argumenta katak debate polítiku sira ho pergunta sira ne’ebé prepara husi moderadór CNE menus tebes, ladún hatán ho kontestual kona-ba substánsia perguntas ho argumentu krítiku no analítiku.
Resposta krítiku sira presiza hatudu iha durante debate partidu polítiku sira tanba eleitór ka votante Timor-oan sira komprende ho progresivu tebes, dinámika polítiku no dezenvolvimentu iha rai-laran no rai-li’ur, sira mós akompaña programa governu no parlamentu nian durante ne’e. Tanba ne’e, programa debate partidu polítiku sira hanesan ne’e presiza tebes.
Aleinde ne’e, liu husi okaziaun debate hanesan ne’e bele oferese oportunidade di’ak ba partidu polítiku sira, liuliu partidu foun sira hodi aprezenta sira-nia vizaun polítika no programa no prátika no solusaun di’ak hodi hetan atensaun no simpatia husi eleitór sira. Maibé, durante sesaun loron tolu, partidu polítiku sira ladún fó argumentu krítiku hodi hatán perguntas sira tir kada kada tópiku.
Maioria partidu polítiku sira parese presiza preparasaun barak liután atu hatán ba pergunta krítiku sira ne’ebé moderadór husu. Debate hanesan ne’e presiza argumentu analítiku kle’an husi partidu polítiku sira, tanba atu sai elite polítiku presiza rekursu ne’ebé iha kapasidade krítiku no matenek. Evidénsia empíriku sira hatudu ona ba ita katak sosiedade sira komesa iha pensamentu progresu hodi kaptura saida mak solusaun polítika publika ne’ebé ideál ba maka’er ukun sira hodi rezolve no kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Tanba ne’e, neineik maibé ho progresivamentu públiku sei muda aproximasaun konservativu partidu polítiku sira atu dezenvolve-an, prepara rekursu elite polítiku ho kapasidade intelektuál hodi nune’e bele hetan konfiansa husi povu nomoos bele dezenvolve Timor-Leste ho di’ak liután iha futuru.