Timor-Leste: Saida mak ita espekta husi IX Governu Konstitusionál iha 2024 ?

Hafoin manán eleisaun parlamentár iha 2023, partidu polítiku rua (CNRT ho PD) estabelese governu foun (IX Governu Konstitusionál), lidera husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmao. Formasaun órgaun ezekutivu husi partidu polítika rua ne’e kaer mákina governu ba iha periodu tinan lima. Hare ba kotuk oituan, referénsia empíriku iha tinan hirak liu ba kotuk, durante iha dékada rua nia laran, siklu polítika hodi kaer ukun iha governu sei domina no volante husi figura polítiku antigu sira. Fingura sira ne’e kompostu husi grupu (veteranu, fundadór do estadu, ativista pro-Independensia no jerasaun foun balu ne’ebé tama iha partidu polítiku sira, no grupu interesadu sira seluk). Grupu sira ne’e nia prezensa mai ho ambisaun interese ida de’it, hakarak kontinua kaer poder hodi ukun. Polarizasaun poder houkun domina iha estrutura governu ida ne’e; husi nivel estrutura polítika másimu to’o iha nivel diretór no funsionáriu públiku sira, inklui iha funsionáriu baibain. Estrutura governu, fahe podér no aloka servisu ba nia grupu sira sei iha polarizasaun polítika ho koor antigu troka ba mai iha kada períodu forma governu foun.

Celso da Fonseca, Dare, 25/1/2024

Insteresante atu observa pratika ukun no reforma institusaun estadu iha Timor-Leste, liu-liu iha orgaun governu nian. Sai ona tradisaun polítika iha Timor-Leste, kada periodu tinan lima nia laran, governu foun mai, sempre reforma ka troka sistema mákina ezekutivu. Ida ne’e akontese husi nivel munisípiu too nasional, ate mandatu no kna’ar administradór munispiu, hili no intervein husi órgaun ezekutivu. Iha nivel kraik, iha knua ka aldeia to’o iha governu sentrál, influénsia no intervensaun polítiku ba iha lider lokál (iha eleisaun suku) balun sei akontese, hafalun ho ko’or interrese polítiku. Mezmu eleisaun ho modelu reprezentante kandidatu individu direitmentu iha sistema demokratiku Timor-Leste nian, akontese deit ba eleisaun presidente no chefe suku, maibe dominasaun no intervensaun ko’or partidu politiku sei influensia nia poder, ida nee akontese iha Timor-Leste, sai ona tradisaun festa demokrasia ba sosiedade Timorense.

Credit: Loro Pro

Apoiante (tim sukses) hodi lori vitoria ba kandidatu sira hodi manan eleisaun sai ona sistema polítika rai laran ne’ebe rezime Indonesia husik hela mai ita hanesan eransa politika. Realidade indika katak, lider lokál sira balun hetan apoiu (backking-up) husi partidu polítiku, inklui mós funsionáriu baibain iha nivel munisípiu sira. Situasaun mudansa se’e mak iha poder, semak ukun iha direitu atu tau nia ema husi koor partidu politiku. Ida nee ironiku oituan, iha indikasaun  balun mosu ho kontraditoriu no sai fenomena bo’ot ba dezempregu husi funsionariu sira ne’ebe hetan demisaun masal iha periodu ida nee. Modelu politika (sobu tun sobu sae), utiliza partidu politika hanesan ejente rekrutamentu servisu sai asuntu interesante atu observa, anba sistema nee akontese barak iha politika nasaun vizinu sira hanesan Indonesia no Estadus Unidus Amerika (EUA). Maibe ba nasaun sira iha Europea, observasaun badak nebe hau nota katak, ba ema teknorata ka funsionariu tekniku sira iha ne’ebe iha esperensia kleur, inklui diretor sira laiha reforma ka mudansa ba kada periodu governu foun, (Karik presiza halo estudu komparativu ho klean kona-ba sistema politika no rekrutamentu iha nasaun sira seluk).

Ita foti ezemplu balun deit ne’ebe akontese iha rai laran; iha problema balun iha politika publiku, ezemplu mosu diskusaun publiku iha setor edukasaun ne’ebe hamosu polemika boot entre manorin sira ho ministeriu Edukasaun Timor-Leste. Iha okuzaun ida ne’e, akontese foin dadauk, iha manorin sira ne’ebe luta ba sira nia direitu tanba la kontinua sira kontratu servisu.

Situasaun ne’e mosu tanba iha razaun atu reforma sistema kontratu tuir lei ka norma funsaun publiku nian. Maibe iha diskusaun naun-formal balun, iha indikasaun balun mosu katak, profesór sira ne’e rekruta husi governu anteriór ne’ebe iha motivasaun hodi hetan konfiansa hodi apoiu ba eleisaun, ou balun tanba iha koor partidu hanesan, hetan kontratu sai manorin. Mezmu, asuntu direitu profesór sira atu hetan kontratu ne’e sai ona diskusaun iha kampaña polítiku no sai asuntu prioritariu governu ida nee kuandu hahu nia ukun. Maibe tanba iha promesa ne’ebe mosu iha durante kampaña polítiku, partidu polítiku sira uza problema ne’e hodi konvense ba públiku katak sira kuandu ukun sei buka solusaun. Ida nee sai ona asuntu prioritariu ba governu foun hodi buka solusaun. Maibe, to’o agora solusaun ne’ebé governu defacto aplika sei sai polémika boot iha públiku nia matan.

Aleinde polemika rekrutamentu manorin sira, iha nivel instituisaun ensino superiór, sira mós balun mosu ona koor partidu polítiku. Situasaun hanesan ne’e mosu iha universidade privadu balun no universidade públiku. Rekruta nia ema ho koor partidu hanesan. Mesmu helik hela iha maneira nepotismu ho formatu rapidu, naksubar ba publiku, maibe ator sira ne’ebe envolve iha laran konsidera nudar aktu normal iha tradisaun politiku Timor-Leste nia. Ezemplu balun, bainhira hili no tau xefe departamentu no dekanu iha estrutura universidade sira, liu-liu iha universidade publiku sei hafalun ho interese partidu polítiku, iha fatin balun ho grupu interese partidu polítiku sei utiliza hanesan baze motivasaun atu promove nia ema hodi kaer kna’ar krusiál sira iha nivel akademi sira, inklui kontrola no influensia onkum balun iha funsaun publiku atu rektruta nia maluk ka grupu sai funsionariu (dosente) ka manorin. Universidade ne’e sai fatin (domain) hodi prepara no motiva jerasaun foun sira hodi sai matenek, onestu, obedese nia matenek hodi kontribui ba Timor-Leste nia diak, nakfila kahur ho sasan partidu politika ida.

Hau nota hela husi diskusaun ho hau nia belun balun ne’ebe hanaran-an (zero-zero) laiha partidu politiku sei difisil atuhetan kargu iha universida ate governu rekruta atu asume kargu importante balun iha estrutura governu nia laran. Hau rona ida ne’e hau triste tebes, tanba akedamiku laos (yes man) ba sese deit inklui partidu, ema akademiku estadu presija nia kakutak atu transforma no dezenvolve rai ida nee nia futuru.

Informasaun ne’ebe foti husi diskusaun naun-formal sira ho kolega dosente no politikus balun

Fila fali ba knaar filosofia ukun husi governu foun ida ne’e. Mandatu governu ida nee simplesmente mai husi konfiansa povu hodi halo mudansa foun ba  nasaun nia prosperidade. Bainhira iha tenpu kampaña polítiku, iha kompremisiu polítiku balun ne’ebe partidu bo’ot rua nee ne’ebe agora dadaun ukunhela governu nee, sira pomete no tau iha nia programa prioritariu sira hodi hakarak halo mudansa liu husi reforma estruturál no polítika publiku sira iha nia estratéjia no asaun politika.

Promesa sira nee inisia duni iha mandatu tinan primeiru(2023), servisu governu nia hahuu ho polítika (120 dias), foka liu ba asuntu setór oioin ho asuntu prioritariu 18 iha Politika Adminsitrasaun no Instituisional hanesan: restaurasaun ba normalidade demokrátiku; halo lei organika Governu nian no orsamentu alterativuu tinan 2023 nian, alterasaun ba Lei ne’ebé kria RAEOA no estabelese ZEESM no Kualifikasaun Juridika Administrativa ilha Atauro.

Iha parte setór mina-rai no rekursu minerál; halo mudansa ba estatutu entidade sira iha setór ida-ne’e no nomeasaun prezidénsia foun sira. Kona-ba asuntu ne’e, iha faktu balun husi diskusaun ne’ebé ha’u halo ho kompañeiru balun, sira kestiona prátika reforma ka demisaun balun ne’ebé la justu no profisionál. Iha funsionáriu balun, tanba de’it afilia husi partidu polítiku, mezmu ho kapasidade esperiénsia no edukasaun ne’ebé la sufisiente maibé hetan nomeasaun asumi kargu diretór nasionál husi nivel asistente lojístika no kondutór nakfilak an sai diretór nasionál.

Iha parte seguransa nian, governu iha planu hodi halo reativa polísia PNTL hamutuk 158 ne’ebé antes ne’e hetan reforma obrigatóriu, hetan aprovasaun husi Konsellu Ministru. Hadia servisu Nasional Intelligence, hahú ona reestruturasaun, no polítika hasa’e konsiénsia no formasaun organiza ona ba ajente PNTL sira atu promove valór integridade, profisionalizmu no imparsialidade polítika no partisipasaun . Maibé, kestaun klasiku hanesan tratamentu la dignu (dez-umana) husi asaun oknum Polisia balun sei kontinua buras iha rai ida ne’e.

Similiarmente, aktu indisiplinadu, abuzu de poder mosu nafatin iha insitiusaun PNTL husi oknum balun. Ezemplu iha oknum balun utiliza armas, lori ba iha uma. Foin dadauk, iha polisia ida tiru membru F-FDTL, mezmu situasaun ne’e la’o ho kalma no sei iha prosesu investigasaun, maibé asuntu hirak ne’e fó impaktu ba imajinasaun traumatiku ba povu Timor-Leste, tanba nasaun ida nee foin sai husi esperensia moruk, ka iha parte seluk hanaran estadu pos-conflict country.

Iha solusaun balun,  argumentu husi observasaun sosiedade sivíl sira, katak instituisaun seguransa presiza muda sistema disiplina, maibé importante liu mak tenke halo ona mekanizmu teste psikolojia ba membru PNTL, no tenke aplika ona regra utilizasaun kilat, liuliu depois dé oras servisu teneke ho kontrola masimu. Se karik Timor-Leste iha situasaun seguru, la presiza lori kilat ka armas sira, lori ba mai iha komunidade nia le’et. Timor-Leste laos hanesan nasaun konflitu sira seluk ne’ebe moris iha situasaun risku boot ba seguransa nasional.

Informasau sira ne’e rekolla husi relatoriu no perspetiva representate NGO, (sosiedade sivil) sira balun iha Timor-Leste

Nune’e mos aktu sira seluk ne’ebe akontese, la’ós asuntu abuzu poder husi parte seguransa sira deit, maibé mós iha akontesimentu (aproximasaun brutal husi ejente estadu) ne’ebe kontinua buras to’o agora desde Timor-Leste ukun-an.  Ezemplu konkritu, seguransa munisipal hamutuk ho grupu Polisia no ekipa funsionariu Toponimia no Organizasaun Urbana (SEATU) kontinua hatudu nia aktu brutalismu, aproxima vendendor ambulante no aileba sira ho aktu represivu, hadau sira nia sasan no tuir informasaun, sira nia produtu no ekipamentu balun soe ba fatin lixu iha Tibar. Mesmu asuntu ne’e nudar aktu violasaun direitus umanus, prezidente republika Timor-Leste apela ona ba seguransa refere atu labele aproxima ho beutal, maibe iha terenu aktu brutal haensa “asu” siak ba povu kbiit laek kontinua buras ba bebeik.

Iha diskusaun balun ne’ebe ami hamtuk ho kolega defensor direitus umanus balun halo. Ami mos halo aproximasaun ba vendedor sira, dada lia ho sira. Sira hatete momos katak, sira fa’an sasan hanesan bainaka ka ema kriminoju, hafuu malu ho seguransa sira. Polisia husi ajente estadu hanesan seguransa munosipiu, hamutuk ho Polisia no ekipa SEATU hadau sira nia sasan, balun foti no la fo fila, inklui sira nia ekipamentu hanesan gerobak ka sasan seluk ne’ebe sir auza hodi fa’an. Karik sasan sira neebe sira hadau ba ha’an, ka faan fali. Tanba ita la kontrola no lahatene. Loos duni iha lei Hnebe regula labele fa’an sasan iha fatin publiku, maibe kestaun seluk mak, merkadu ka fasilidade lasufisiente atu komunidade ba fa’an iha neba. Atu hetan osan fasil mak faan iha fatin publiku.

Diskusaun entre vendedor no joven ativista sira

Fila fali ba programa governu da-9 iha setór sosial mak hanesan iha  parte saúde. Planu governu iha tinan ne’e sei foka liu hodi hadia sistema saude nian, liu-liu kona-ba Produtu Mediku nia. Jere produtu farmasekutiku (farmacy) no ekipamentu médiku sira seluk ho karakter fornesimentu supply urjente. Maibé sei iha preokupasaun boot kona-ba ai-moruk ne’ebé ladún disponivel iha ospitál nasionál no munisipál sira, pasiente balun hetan moras enfreta hela problema mediku sira nebe menus ezemplu iha Maubise. aleinde ne’e, iha polémika kona-ba funsionáriu husi ministériu saúde nian, inklui funsionáriu prinsipál sira hanesan doutór no enfermeiru, parteira ne’ebé menus. Asuntu hirak ne’e sei domina to’o agora iha diskursu públiku no fó ameasa in-seguransa ba vida umanu iha Timor-Leste.

Liga ba grupu vulneravel sira, iha área ema ho defisiénsia, governu estabelese Konsellu Nasional ba Ema ho Defisiensia. Halo auditoria ba Sentru Nasional Reabilitasaun. Kona-ba asuntu defisiénsia, governu hatudu ona nia kompromisu polítiku liu husi ratifikasaun direitu ema ho defisiénsia, UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities (UNCRPD) iha 2022. Mezmu governu seidauk hatuur nia obrigasaun tuir artigu 4 UNCRPD, governu tenke esforsu maka’as atu hatuur polítika públiku no lei sira hodi benefísiu ema ho defisiénsia, ida ne’e sei sai kestaun importante (sei esplora iha artigu seluk).

Aleinde ida ne’e, governu mós iha plaun atu hare’e kestaun projetu no servisu infraestrutura sira. Sei identifika no avalia atu nune’e bele korrije no halo re-estrusaun ba projetu sira. Kontinua projetu sira ne’ebé la’o ona no inisiá planu hodi hahú projetu foun sira. Iha mós planu intervensaun urjente ba reabilitasaun no rekonstrusaun kondisaun infraestrutura sira ne’ebé afetadu husi dezastre naturais sira, hanesan inundasaun, rai monu, anin boot ne’ebé afeta ba vida umanu, problema ambientál sira ne’e akontese iha tempu pandemia COVID-19 iha 2021 no mosu tinan kotuk no tinan ida ne’e, sai nu’udar asuntu krusiál ba governu hodi rezolve.

Iha asuntu boa governasaun, hanesan iha área akontabilidade no  transparénsia, governu harii ona ekipa servisu oin-oin atu halo auditoria no halo análize legál ba instituisaun públiku  sira no projetu boot sira husi governu anterior (governu-8) nian até halo auditoria ba iha fundus COVID-19. Inklui mos jestaun ezekusaun osan iha ZEEMS-RAEOA, no asuntu seluk hanesan oinsá progresu sosa roo (Roo Haksolok) no projetu sira seluk ne’ebé durante tinan hira liu ba implementa ona.

Asuntu prioritariu sira ne’e sai hanesan polítika governu da-9 nia planu hodi indetifika no halo asaun imidamtemente hodi resolve no kontinua hadia iha durante sira nia mandatu. Governu iha ambisaun hodi halo reforma institusionál no mudansa imediata ba problema hirak ne’ebe akontese hodi buka solusaun kada etapa ba etapa.  Asuntu hirak ne’ebé promete ona hahú kedas iha tinan 2023 bainhira mandatu governu ida nee hetan lejitimidade konstitusionál.

Wanhira Governu foun hahú nia ukun, ho mehi halo mudansa ne’ebé povu hein komesa inisiá liu husi polítika tranzisaun ho programa sira ne’ebé mensiona iha leten ho asaun (servisu prioritariu governu da-9 iha fulan 4 nia laran) nia laran, iha inísiu Outubru 2023. Governu hahú ho kompromisu polítiku iha área prioritariu sira ne’ebé presiza identifika no prepara urujente no kontinua hadia iha tinan ida nee. Ida ne’e sai nu’udar oportunidade foun hodi alkansa ba programa foun iha tinan fiskál 2024 no ba tinan hirak oin mai.

Iha inísiu tinan ida-ne’e, mosu problema sosial balun ne’ebe sai hanesan preukupasuan publiku, iha dezafiu barak. Se ita observa husi oklu direitus umanus, mosu diskriminasaun no violasaun direitus umanus oi-oin, liga ba direitu sosial, politika, ekonomia, kultura, justica klimatika too seguransa umanu no krize umanitária ne’ebé mak kontinua sai dezafiu boot ba governu. Situasaun ida nee kuandu laiha solusaun, sei sai mehi a’at ba povu, laiha serteza politika ne’ebe foo benefisiu ba interse povu Timor-Leste, sira seimoris iha situasaun in-rezilente.

 Iha reforma insitiusaun, governu da-9, komprometidu hodi halo mudansa boot, liu-liu reforma sira nee  halo ho aktu demisaun ba jestaun instituisaun nian no nomeasaun ba xefe foun sira.  Ate agora akontese dadauk, reforma boot liu husi nivel  estrutura leten mai kraik (top-down) nee sai emeasa foun ba in-seguransa umanu. Funsionariu barak mak lakon ona sira esperansa ba moris, tanba sira laiha servisu. Sira barak mak hetan demisaun, sira nia kontratu la kontinua tanba kauza husi politika reforma estrutura insitiusaun.

Ita hotu hein no  espekta husi Governu Konstituisional da-9, saida mak sei akontese iha tinan ida ne’e (2024) no tinan hirak oin mai antes sira nia mandatu remata?

Dare, 25 de Fevereiru 2024.

Published by Celso Da Fonseca

I'm just a dreamer who enjoys my freedom. Freethinker, free writer, and free dream.

Leave a comment