Realiza mehi ba rai Tutuala

Ho sentimentu haksolok, nakonu ho kontente, hamutuk ho ha’u nia belun sira no mós ho ami nia profesór ba vizita rai Lospalos, Tutuala,Valu no Illa Jaco. Durante halo viajen ba fatin seluk, bainbain tenke hahu ho orasaun, husu tulun ba maromak no bei’ala sira atu tulun nafatin ita, liuliu halo viajen ba rai dook, hamutuk ho kolega sira. Viajen ne’ebé ami halo iha Sesta Feira (12/8/2022) lao susesu ho di’ak .        

By:Ursulina freitas, ida nee makhau nia narasia durante hau halo viajen ho kolega sira ba Tutuala

                                                                

Foto hamutuk ho kolega seto sira iha Koperativa Valusere

Liu husi artigu ida ne’e, halo ha’u relembra filafali saida mak momentu furak ne’ebé akontese iha ami nia viajen, hanesan esperiénsia foun ba ami durante iha Tutuala. Hanesan mós kolega sira seluk konta ona katak viajen durante iha Tutuala ne’e lori istória no inspirasaun foun mai ami.

Molok to’o iha Tutuala, iha dalan ha’u akompaña natureza ne’ebé nakonu ho ai-horis oioin, hamatak ai-laran ne’ebé hafurak rai Timor-Leste. Viajen hamutuk ho kolega sira, ho karreta pick-up, ami iha oportunidade atu akompaña natureza nia furak iha kareta laran. Saida mak ha’u nota husi viajen naruk ne’e mak, observasaun natureza nia furak ho habitat naturál no orgániku. Ho rikeza natureza sira ne’e fó hanoin mai ita atu prezerva ita-nia ambiente iha rai doben Timor-Leste.

Mezmu ha’u sente kolen tanba tuur iha li’ur, karreta ne’ebé ami uza la’o neineik iha loron manas nia okos,maibé ha’u sente kontente nafatin. Viajen úniku ida mak han produtu lokál iha tasi ibun akompaña ho anin fresku. Bainhira ami to’o Baucau, ami sente hamlaha ona, maibé kolega sira sujere atu hola hahán produtu orgániku husi katupa lokál no ikan fresku Laga nian.

Iha Laga, ami nia ekipa deskansa oituan, no aproveita sosa hahán ne’ebé komunidade sira fa’an. Iha ne’e ami hola katupa no ikan tunu fresku. Tuir lolos ami hakarak han iha fatin tunu ikan ne’e, maibé tanba maioria ami nia kolega sira hakarak ba  iha Laivai no hili tasi-ibun hodi tuur han meudia, ho razaun ne’e ami deside ba iha Laivai.

Depois ami han hotu,viajen kontinua arranka ba Lospalos, Tutuala. Bainhira ami to iha Trisula, ami sei liu ba Lospalos Kota tanba sosa hahán balun atu uza iha Tutuala.

 Wainhira ami iha Tutuala rai komesa kalan ona. Ami deside atu toba kalan ida iha aldeia ida naran Cailoro. Iha ne’e, iha família husi Profesor Celso, ho laran luak tebes simu ami hodi toba kalan ida iha nia uma. Família ne’ebé simu ami la’ós oferese fatin de’it, maibé prepara mós hahán kalan nia ba ami.

 Ami agradese tebes ba na’in Maromak tanba bele hasoru Tia husi Cailoro ne’e (Prof Celso nia amá boot) ne’ebé laran di’ak tebes oferese akomodasaun no hahán mai ami. Ida ne’e ezemplu di’ak ne’ebé ema Tutuala oan sira, ho laran luak ajuda maluk Timor-oansira ne’ebé maski mai husi munisípiu seluk maibé sei iha umanizmu ho espíritu ajuda malu.

Wanhira tenpu too atudeskansa, ami kokoatu toba yanba kolen halo viajen naruk husi Dili mai, maibe tanba ho kontenti demais, ami ho kolega sira kontinua toka viola no kanta hamutuk, hanesan divertimentu amijavel ne’ebe mai husi ami nia esperitu hanesan maun alin, hametin fraternidade entre kolega Relasaun Internasional, husi turma ida.

 Iha tenpu kalan molok atu toba, ami rona istoria balun ne’ebe uniku oituan konaba lalaok kultura no forsa natureza Lospalos. Iha kolega nain rua, ema Lospalos nia konta mai ami katak iha rai Lospalos laran tomak, natureza nia forsa sei eziste. Rai, fatuk, ailaran no mota, hotu-hotu konsidera  iha valor lulik. Tanba ne’e ita presiza respeita, natureza niaforsa ne’e forte. Nune’e mos ami ronainformasaun adisional balun husi kolega sira seluk antes ba rai lulik ida ne’e, katak ba Lospalos kuidadu-an tanba iha natureza ne’e lulik.

Uma ne’ebe hela ba nee mamuk, tanba uma nain hela iha komunidade Cailoro, nouma ida ami uza nee konstrui iha fatin laletek ida, besik ailaran ho plantasaun nuu. Iha dadersan, loron matan sae lalais, maijumenus iha tuku 6, ema komesa lao ba-mai. Ami hotu seitoba hela, derepenti Tia ida mosu mai iha odamatan haklili hela botee no tau paun iha laran no fo ba ami matabisu, hau senti kontenti tanba iha tenpu dader, ami sei preukupa oinsa prepara matabisu, derepente Tia ho laran luak prepara ona matabisu mai ami. Avo mae nee ami nia professor nia mae boot, ami konteti wainhira hasoru malu ho avo mae nee, mesmu nia kolia Tetum, kolia ho ami Fataluku deit, maibe ho lian ne’ebe diferente no sinal jestu, ami komprende saida mak nia hatete mai ami.

Depois han matabixu dadeer, ami arranka  ba tasi Valu, to’o iha fatin refere ha’u kontente loos no hakfodak tebes no ha’u la’o neineik ba tasi ibun ha’u hateke ba tasi sorin haree iha ki’ik ida besik loos, bele ba ho ro’o ho minutu balun de’it. Ha’u hateke ba natureza nia furak ne’e inspira tebes ba ha’u, tasi no rai-henek ne’ebé furak tebes ne’ebé durante ha’u rona de’it nia naran, Jaco maibé ida ne’e mak primeira vez ha’u mai no hare duni.

Ha’u haree Jaco lakleur ami nia profesór ho kolega sira bolu ha’u mai ita ba vizita tan fatin ida hanaran Koperativa Valusere, la’o oituan la dook husi fatin ne’ebé ami rai ami nia sasán. Fatin ida ne’e komunidade sira konstrui uma tradisionál, halo guesthouse, no momentu ami vizita iha turista, malae balun aluga hela fatin ne’e. Ida ne’e hatudu katak Tutuala, Valusere nia furak ne’e atrai duni turista hodi mai vizita no husi ne’e bele fó vantajen ekonómiku ba komunidade sira.

Hare natureza nia furak no atividade husi komunidade iha Valusere halo ha’u sente kontente tebes tanba iha ha’u-nia moris, ida ne’e foin primeiru vez sai oportunidade di’ak ba vizita rai Tutuala nia furak iha Valu no Jaco. Ikus liu ha’u hato’o ha’u-nia agradese wain ba profesór ne’ebé mak lori ona ami, no akompaña ami nia viajen la’o ho di’ak, nakonu ho memória foun durante iha Tutuala.

Ikus liu, lahaluha mós ha’u hato’o ha’u-nia agradese wain ba ami nia ekipa, ami hare malu di’ak hanesan maun alin. No ikus liu, ha’u hato’o obrigada ba família Tutuala ne’ebé simu ona ami ho di’ak, nune’e mos ba tiu sira, peskadór ne’ebé oferese fatin no ikan mai ami.

By:Ursulina Freitas

Dili, 18/8/2022

Published by Celso Da Fonseca

I'm just a dreamer who enjoys my freedom. Freethinker, free writer, and free dream.

One thought on “Realiza mehi ba rai Tutuala

Leave a comment