Halo viajen ba munisípiu, área rurál no remota ho natureza nia furak iha Timor-Leste sai ha’u-nia ajenda extra kurikular. Atividade viajen ajuda tebes atu (relax) oituan tanba ho servisu fera ulun, presiza la’o oituan hale’u “rai lafaek” ne’e nia furak. Hakbesik ba natureza sai hanesan parte krusiál iha ita-nia vida moris. Liuliu, ita nia rai ne’ebé riku ho natureza nia furak ne’ebé úniku tebes. Ho forsa naturál, bele fó moris ho nia iis inspirativu, harmoniza atividade jornada moris iha rai ida ne’e ho hakmatek.
Inspirasaun viajen hodi ba habesik natureza no goza nia nia furak
Hanesan iha fulan hirak liubá, ha’u halo planu ho ajenda, oinsá bele aloka tempu oituan, sai husi sidade kapitál (Dili) Timor-Leste ba munisípiu sira. Atu hala’o programa viajen, depende ba fatin ne’ebé úniku atu bele vizita. Nune’e mós molok atu halo viajen, presiza halo kalkulasaun materiál, preparasaun lojístiku no tempu ne’ebé kondusivu hanesan: Distansia área ne’ebé atu vizita, asesibilidade no kustu viajen no ekipamentu operasionál saida mak sei presiza iha terenu.
Iha viajen ne’e, hamutuk ho ha’u-nia belun no estudante sira, ami hili postu administrativu Tutuala, iha tasi ibun Valusere, fatin ne’ebé sai destinasaun hodi esplora nia furak. Rai Lafaek nia ulun (Tutuala no Jaco) ne’ebé famozu ho tasi moos ho rai-henek mutin, klima moderadu, no kultura úniku, amijavel no nakonu ho harmonizasaun iha sosiedade nia moris atrai ema barak atu ba vizita, inklui ha’u nia ekipa ne’ebé maioria durante ne’e seidauk mai vizita iha fatin ida ne’e.

Iha Sesta Feira (12 de Agostu,) hamutuk ho ekipa estudante sira, ami nain 14. Ho karreta Kijang mega Carry, karreta pick-up, nudar transporte privadu ne’ebé ami uza hodi halo viajen, no halai neneik, kuaje gasta oras 7, husi Dili ba Tutuala.
Mezmu ho distánsia naruk, maizumenus 235 Kilo Metru, husi Dili ba Lospalos kondisaun estrada ne’ebé di’ak halo ami nia viajen konfortável, ladún kolen. Maibé bainhira to’o iha Trisula ba Tutuala, gasta tempu oras rua tanba kondisaun estrada ne’ebé aat, nune’e karreta ki’ik ne’ebé ami uza tenke halai neineik to’o Tutuala, iha tempu kalan (iha oras 8.00 Kalan).

Molok to’o iha Tutuala, ami tenke ba Sidade Lospalos, tanba ami presiza sosa sasán balun ba ami-nia (stock ai-han) no ekipamentu balun hodi uza. Bainhira ami to’o iha Tutuala, ami hela kalan ida iha aldeia Cailoro, fatin ida-ne’ebé fresku no kalma, ho klima kalan ne’ebé halo isin fresku. Iha Cailoro, primo Nolesu (baibain bolu Kaisala-Ara Junior), hein ona no prepara akomodasaun ba ami. Momentu ne’ebé nakonu ho kalan hakmatek, ho viola akustik, kanta no akompaña ho Tua Sabu ho sabór úniku Cailoro nian. Loron tuirmai ami hotu kontente, la pasénsia loos ona, hein atu ba Tutuala Vila, Poisada, no ba Vizita Valu Sere, no haree Illa Jaco nia furak.

Antes ba Tutuala, ami sei liu husi aldeia (Pitileti), dalan atu ba Valu. Fatin ne’e, iha bee fresku, naksuli husi bee-matan husi foho ho fatuk nia okos. Bee ida ne’e hanaran (Cene Ira), nunka maran iha tempu bailoron. Bee-matan ne’e dezde uluk kedas, ami sei ki’ik sempre mai kuru be iha ne’e. Bee ida ne’e fó moris ba ami komunidade Tutuala to’o tempu agora. Iha Cene-Ira, ami para oituan, gasta minutu balu, hariis no kuru bee atu uza iha Valu Sere, tanba iha ne’ebá laiha bee.
Bainhira ami to’o iha Valu, ami-nia planu prinsipál mak atu esplora Valu ninia furak. To’o iha ne’ebá, ami-nia ekipa sira, hakarak tun lalais atu haree Ilha Jaco nia furak ne’ebé hateke ho distánsia besik, ho ro’o ki’ik, hakur tasi no maizumenus minutu 5-10 to iha Jaco. Maibé, infelizmente, tanba ho kustu ne’ebé ami sente (tuir budget estudante nian) la to’o, sai razaun ba ami hodi pendente mehi ba Jaco, no hela de’it iha Valu.
Iha tasi-ibun Valu, buat ne’ebé ami halo uluk mak harii ami-nia tenda ki’ik ne’ebé ami prepara ona, depois hamoos área tasi-ibun, fatin ne’ebé ami deside atu tau tenda hodi toba. Molok kontinua atividade seluk, la haluha kumprimenta (tiu sira) komunidade ne’ebé halo atividade peska iha ne’ebá. Ami introdús ami nia ekipa no esplika oituan objetivu mai iha Valu sere. La kleur tan, peskadór balun ne’ebé foin ba buka ikan, sira fo’o ikan natoon ida mai ami, ami sente hanesan oferta amijavel ne’ebé husi ema umanu ida, ho laran luak fó ikan mai ami, (ami apresia no agradese tanba ema Tutuala oan sira iha hanoin umanizmu, oferese ikan mai ami).
Haree ikan fresku ne’e, ami deside fahe servisu oituan entre kolega mane no feto sira. Ba maluk feto sira, ami deside atu sira hela, haloot ami nia tenda no ekipamentu sira no prepara kafé. Ba kolega mane, sira ba ai-laran hodi buka ai sunu hodi tunu ikan no uza ba te’in kalan nian.
Depois preparasaun lojístiku prontu ona, molok ema ida-idak uza nia telemovel, hasai foto ho selfie, ami deside atu deskansa oituan, no kontinua ho ajenda “diskusaun hakbesik ba natureza”. Ami hahú halo diskusaun kona-ba Direitus Umanus no Ambiente, ho matéria ne’ebé ha’u baibain hanorin iha aula Direitus Umanus. Nu’udar profesór ne’ebé hanorin mós sira, ha’u hatene katak matéria hirak ne’e presiza remodela no simplifika, minimiza maneira konseitual no akadémiku atu halo sira iha vontade no labaruk hodi partisipa diskusaun.
Ami nia matéria diskusaun la’o ho modelu simples, amijavel no partisipativu tanba kobre kona-ba “Direitus Umanus no Ambiente” diretamente iha implikasaun ba moris umanu,” liuliu direitu ba moris ne’ebé depende ba ambiente”. Valu Sere sai fatin ne’ebé ami hili sai estudu kazu, ho natureza nia furak ne’ebé governu deside sai parke nasionál. Aleinde hili fatin iha tasi-ibun, no tasi Valusere ne’ebé ho rikeza biodiversidade tasi nia, iha ikan fresku, fatin ida ne’e importante atu halo diskusaun, halo diskusaun analítiku no observatóriu kona-ba impaktu ambientál iha área refere.
Tópiku diskusaun ne’e simples tebes, iha konseitu rua ne’ebé ami diskute, kona-ba, prinsípiu direitus umanu liga ba Meu-Ambiente ho Direitu no Obrigasaun estadu kona-ba konseitu”substantivu no prosedural.” Materia ne’e foti iha livru didátika Direitus Umanus. Dezenvolve husi Sentru Direitus Umanus-UNTL nian, iha ne’e ami elabora diskusaun kle’an kona-ba oinsá “Estadu iha obrigasaun tomak liu husi polítika no intervensaun lei, garantia no kontra risku ambientál hodi nune’e ema hotu bele goza direitus umanus (direitu moris) husi kualidade bee no ár, no mós medida kontra-poluisaun. Nomoos estadu tenke asegura konsiénsia, partisipasaun, no asesu ba prosedimentu legál ne’ebé inklui estudu impaktu ambientál, prosesu partisipasaun públiku, no mekanizmu ba individuál no komunidade atu buka remédiu se sira hetan esperiénsia risku (destruisaun) ambientál”.

Matéria diskusaun ne’e simples no atraitivu tebes no halo partisipante vontade aprende no diskusaun kontinua namanas, no hamoris ideia foun, haforsa espíritu luta ba direitus umanus no ambientál nu’udar joven husi jerasaun foun, nune’e mós sei utiliza (hanesan bukae matenek) no sei uza ba atividade advokasia no asaun luta ba Direitus Umanus iha futuru.
Ami-nia diskusaun interesante tanba, iha mós observasaun diretamente kona-ba estragus ambientál ne’ebé ho potensiálmente fó impaktu negativu ba biodiversidade tasi iha Valu no Jaco. Iha mos diskusaun kona-ba kauza husi atividade umanu, liuliu turista lokál no internasionál hodi kontribui ba poluisaun tasi liu husi lixu ne’ebé sira halo. Ami mós diskute katak bainhira iha vizita husi turista sira, automatikamente, sira sempre lori produtu plástiku no sei husik ka hafo’er tasi ibun. Lixu sira ne’e, barak liu ho tipu naun-organiku hanesan botir, produtu plástiku (Aqua), plástiku husi loja, pop-mie no lixu liquidu sira seluk.
Ho situasaun no preokupasaun fo’er hirak ne’e, grupu komunitáriu ( peskadór sira iha inisiativa di’ak, no sempre hamoos, maibé sira iha rekursu limitadu, la jere no kontrola didi’ak, no plástiku balu naklekar iha tasi ibun no tama iha tasi laran.
Hanoin to’ok, se ita hotu mai, kontente, vizita Valu no Jaco nia furak maibé lori produtu plástiku sira, hafo’er tasi no ambiente tasi ibun, ho lixu plástiku sira, to’o ikus ikan no (Biodiversidade hotu, kriatura tasi nian) sei mate, ka ikan sira ne’ebé ita han, sei la fresku ona no bele fó impaktu ba ema nia moris, tanba kontaminadu ho produtu kímiku.
Auto-reflesaun
Depois diskusaun remata, atividade kontinua ho observasaun kona-ba jestaun lixu, no fatin tasi ibun ne’ebe komunidade sira hamoos tiha ona. Maioria produtu plastiku (botir aqua mamuk) soe iha ai-laran, no tau butuk iha fatuk-kuak sira besik tasi ibun.
Hare ba kondisaun ne’e, ami aproxima peskadór lokál sira, buat ne’ebé sira kestiona tebes mak jestaun lixu. Seidauk iha planu sustentavel oinsá atu jere lixu sira ne’e “peskadór sira koko atu hamoos, maibé ho kbiit ne’e natoon, la iha opsaun , tanba fo’er (produtu plástiku) sira ne’e la iha jestaun husi governu atu foti ka prosesa no transporta ka tula lixu fo’er hirak ne’e, lori ba sidade Tutuala, komunidade sira tenke rai butuk iha ai-laran ka fatuk kuak sira nia leet” (tenik husi peskadór balun).

Interesante atu diskute, se mak responsavel liu ba aktu poluisaun ambientál ne’ebé ita hotu-hotu goza. Kuaze ema hotu-hotu hakarak ba Valu no Jaco tanba fatin ne’e úniku no furak, maibé realidade iha problema jestaun lixu ne’ebé governu laiha planu jestaun lixu hodi rezolve ho di’ak, no sei fó ameasa ba ambiente no biodiversidade tasi nian. Solusaun saida mak ita foti molok tarde liu atu salva planeta ne’e husi ema ne’ebé la iha responsabilidade, estraga meiu-ambiente? Karik ema ida-idak presiza tau konsiénsia, produtu plástiku sira ne’ebé lori ba, tenke lori filafali mai iha Vila ka Dili hodi tau iha lixu fatin.
Ami remata ami-nia diskusaun ho perguntas krítiku, no sei kontinua atividade no diskusaun sira hanesan ne’e iha loron tuirmai iha Timor laran no fatin balun ne’ebé iha natureza úniku hanesan Valusere no Jaco, iha Tutuala.
Aleinde ne’e, ha’u konvida ha’u-nia kolega (ekipa ne’ebé ami halo viajen), sira mós espresa sira-nia esperiénsia, haksolok hamutuk iha natureza Valu Sere no Jaco nia furak durante viajen ba Tutuala.
Bele lee artigu sira nia idea, observasaun kona-ba saida mak sira expresa tuir mai ne’e.
Nivio Nia Istoria: https://webcelso.wordpress.com/2022/08/18/hau-nia-esperiensia-durante-viajen-ba-tutuala/
Helia nia Istoria: https://webcelso.wordpress.com/2022/08/17/ami-nia-esperensia-durante-halo-viajen-iha-tutuala-valu-sere/
Maxi nia istoria: https://webcelso.wordpress.com/2022/08/22/observasaun-husi-viajen-ba-letefoho-no-tutuala-oinsa-bele-konserva-ambiente-nia-furak/
Ursulina: https://webcelso.wordpress.com/2022/08/18/realiza-mehi-ba-rai-tutuala/
Celso Fonseca ho Ekipa, Dili, 17/8/2022.